12 April 2012

Kandidatu Prezidente nain rua resposta ba pergunta sira importante

La'o Hamutuk nudár organizasaun ne’ebé naun partisan, halo pergunta ba kandidatu Prezidente Repúblika na’in rua atu esplora sira nia vizaun ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian iha futuru. Resposta sira ne’e mai husi kandidatu sira rasik. La’o Hamutuk la halo redaksaun ruma ba sira nia resposta. Nune’e ami fó obrigado wain ba kandidatu na’in rua ne’ebé fó sira nia tempu atu prense pergunta sira, hodi espera katak resposta sira ne’e bele ajuda eduka povo atu halo desizaun matenek ba futuru nasaun doben ida ne’e. Bele mos download hanesan PDF.

Pergunta
Taur Matan Ruak
Francisco Guterres Lu-Olo
1.     Agora, Konstituisaun RDTL fó knaar balun ba Prezidente Repúblika. Ita boot hanoin katak kompeténsia sira ne’e nato’on ona ka lae? Karik lae, saida mak ita boot hakarak Parlamentu Nasionál atu halo iha Konstituisaun?
Ha’u nia konvikasaun pesoál, prefere ba sistema prezidensial duke sistema semi prezidensial, maibé atu halo revizaun ba Konstituisaun ne’e knar Parlamentu nian. Atu halo mudansa Konstitusional ne’e la’ós ha’u nia prioridade, tanba ha’u sei prontu atu servisu ho sistema semi presidensial ne’ebé iha.
Ha’u mós ajuda halo ita-nia Konstituisaun. Ha’u sei la ezije halo revizaun ba Konstituisaun no, liuliu, ba sistema polítiku ida ne’ebé ita iha tanba sistema ida ne’e mak di’ak liu ba ita-nia realidade polítika no sosiál. Ha’u sei tanen solidariedade institusionál no sei respeita órgaun soberania ida-idak ninia kompeténsias. Ha’u sei halo buat hotu-hotu tuir Konstituisaun Repúblika no Leis sira ne’ebé vigora iha ita nia país. Tan ne’e, ha’u, “Lu Olo”, asume tiha ona kompromisu atu defende Konstituisaun ida ne’e no, nu’udar Xefe-de-Estadu, ha’u sei kaer metin Konstituisaun ida ne’e.
Ha’u mós hatene katak Prezidente Repúblika mak guardiaun Konstituisaun nian. Ha’u sei sai gardiaun konstituisaun nee nian.
Prezidente halo juramentu ba Konstituisaun ne’ebé vigora ohin loron. Nune’e, Prezidente ninia funsaun dahuluk mak oinsá nia bele garante kumprimentu Konstituisaun Repúblika no Leis nian, no mós Tratadus Internasionais ne’ebé ita ratifika no tama iha ita-nia Órden Jurídika Nasionál.
Nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u sei sai Xefe-de-Estadu ida ne’ebé hakru’uk ba Konstituisaun no Leis ne’ebé vigora iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Ha’u sei hala’o ha’u-nia kompeténsias ho autonomia institusionál no sei respeita kompeténsias órgaun soberania sira seluk nian.
2.     Prezidente Ramos-Horta hafoin veto lei tolu kona ba asesu ba rai tanba nia hare lei sira nee la fó benefísiu ba povu ki’ik. Se ita boot sai Prezidente Repúblika, ita-boot pronto atu uza podér Konstitusional atu veto lei ruma bainhira iha impaktu negativu ba komunidade nia moris?
Klaru, ha’u sei uza ha’u nia direitu veto, no ida ne’e parte husi ha’u nia kompromisu polítiku.
Loos duni, PR iha direitu no responsabilidade hodi defende povo husi lei ho impaktu negativu liu PR nia veto.  Ha’u mós konkorda ho PR Horta nia veto ba lei rain nia ho forma lei pasa parlamentu.  Tuir ha’u nia kompromisu eleitorál:
Prezidente Repúblika, nu’udar Xefe-de-Estadu, iha kompeténsia atu uza podér VETO nian ba atus lejislativus Parlamentu Nasionál no Governu nian.
Mai ha’u, Prezidente bele uza de’it ninia podér ba halo VETO bainhira haree inkonstitusionalidade ka desizaun ruma la defende interese públiku nian, hanesan  pás no estabilidade nasionál. Nune’e, Prezidente bele halo veto polítiku no jurídiku. Ida ne’e importante atu garante funsionamentu sistema governu no instituisauns estadu nian. Prezidente labele uza VETO tanba hakarak hasoru Governu, satan Governu atu labele ukun, no labele sai kúmplise Governu nian atu fasilita de’it ka husik Governu ukun arbiru de’it. Prezidente bele uza podér VETO nian ba defende bén komún, interese públiku, legalidade konstitusionál, direitus no liberdades importantes sidadaun sira nian, valores ne’ebé mundu tomak haksolok no tama iha ita- nia Konstituisaun.
3.     Ita-Boot hanoin katak Prezidente iha responsabilidade  atu hamenus kiak no dezenvolve ekonomia sustentável, liu-liu agrikultura iha Timor Leste. Oinsá Ita-Boot nia hanoin?
Ha’u labele halo servisu hanesan Prezidente Jose Ramos Horta ne’ebé kria mekanizmu independente ida ba redusaun pobreza ne’ebé ketak husi Governu, maibé ha’u sei trasa vizaun jerál atu kria interdependensia estadu, uza Konsellu Ministru, Sosiedade sivíl liu husi kontribuisaun de idea ba Governu atu hamenus kiak. Ha’u sei ko’alia asuntu makro duke mikro. Ha’u iha vizaun rasik kona-ba futuru rai no povo ida ne’e nian.
Tuir ha’u nia hanoin, redusaun pobreza so bele akontese bainhira:
·         Kria kondisaun iha produsaun lokál, hamenus dependénsia ba produsaun rai li’ur
·         Hasa’e kapasidade rai-laran ne’ebé la uza rekursu boot.
·         Tenke hamenus dependénsia ba setór petróleu no gas no investe maka’as ba agrikultura, peskas no turizmu.
·         Tenke konsidera “Dutch disease”, kontrola ou redús inflasaun
·         Investimentu boot ba rekursu umanus liu-liu edukasaun
Ha’u sei garante katak Pás no Estabilibilidade sei hametin duni oiha ita nia rain, iha ita nia leet. 
Ha’u sei hatama mós kestaun ambientál iha ha’u nia ajenda servisu nu’udar Xefe-de-Estadu. Ha’u sei fó atensaun ba kestaun ambiente no sustentabilidade dezenvolvimentu nian. Nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u sei halo buat hotu-hotu atu ajuda lori ba oin vida ekonómika, social, kulturál no intelektuál Nasaun nian. Nu’udar povu umilde nia oan, ha’u sei tau matan maka’as ba problemas sosiais iha sosiedade nia leet, sosiedade ida ne’ebé iha ema barak moris iha mukit nia laran. Nu’udar Xefe-de-Estadu, liuhosi kooperasaun ho Governu no instituisaun públika sira seluk no instituisaun privada sira, ha’u sei halo buat hotu-hotu atu Estadu bele hato’o benefísius ba ema hotu-hotu ne’ebé presiza ajuda. Ha’u sei fó atensaun liuliu ba polítikas públikas kona-ba edukasaun no formasaun profisionál, saúde, kriasaun empregu, luta hasoru kiak, abitasaun (uma), saneamentu báziku, bee moos no eletrisidade ba hotu-hotu no, katak ha’u sei defende inkluzaun sosiál no ekonómika.
4.     Relatóriu CAVR, KPP-HAM Indonesia, Komisaun Peritus ONU rekomenda katak presiza kria Tribunal Internasionál hodi Julga Krime kontra Umanidade iha Timor husi tinan 1975-1999, wainhira prosesu Justisa iha Timor no Indonesia falla. Ita boot hanoin katak PR iha responsabilidade atu luta kontra impunidade? Wainhira kriminozu ida hetan julgamentu husi tribunal, Ita-Boot hanoin nia merese kastigu ka bele hetan indultu ka perdaun husi PR?
Kazu Maternus Bere labele akontese tan iha ha’u nia Prezidensia. Ha’u iha esforsu tomak atu labele iha intervensaun aktus ka liafuan tuir gostu husi órgaun estadu ida  ba órgaun seluk. Ha’u sei la uza ha’u nia podér atu halo indultu arbiru de’it. Ne’e parte husi ha’u nia manual polítika.
Asuntu Tribunal Internasionál responsabilidade komunidade internasionál, no komunidade internasionál tenke pro ativu. Tuir ha’u nia hare, Tribunal Internasionál presiza tempu, no sei hein depende ba demokratizasaun iha Indonézia. Estadu Timor-Leste labele hatama kanuru tohar ba prosesu ne’e.
Ha’u sei uza ha’u-nia estatutu nu’udar Xefe-de-Estadu atu reforsa justisa, hodi justisa bele halo ba ema hotu.
5.     Ita-Boot hanoin Timor-Leste tenke ratifika Konvensaun Internasionál Ema Lakon (International Convention for the Protection of All Person from Enforced Disappearance)?
Ha’u haruka ona ha’u nia ekipa atu hare no estuda hela nia vinkulasaun no detallu, tanba ha’u preokupa ba asuntu barak iha pasadu kona-ba ema lakon.
Ha’u simpatisa totalmente ho direitu familiares vitimas dezaparecidos sira nia direitu atu hetan informasaun tomak kona ba sira nia maluk dezaparesidu.
Em prinsipiu, ha’u la kontra Timor-Leste ratifika Konvensaun ida nee.  Primeiru governu constitusional rasik mak uluk harii grupu traballu atu servisu hamutuk ho organizasoens nasionais no internasionais atu buka tuir no hare tuir kestaun dezaparesidus iha Timor-Leste. Ha’u sei hatutan prosesu ida nee.
Timor-Leste ratifika ona konvensaun no tratadus barak, maibé depois ratifikasaun estadu RDTL hetan susar atu kumpri ho obrigasaun relatórius ne’ebé tratadu ka konvensaun ezije, liuliu tanba limitaoens oioin, inklui mós rekursus umanus.
Hanesan ho konvensoens no tratadus seluk, molok Timor-Leste bele ratifika konvensaun ne’ebé de’it, presiza governu hamutuk ho parlamentu, órgaun soberania seluk, no sosiedade sivíl, hala’o prosesu hodi avalia implikasoens oioin ne’ebé ratifikasaun bele iha ba estadu Timor-Leste.  Nune’e, ha’u nudár prezidente sei fó ha’u nia apoiu no esforsu tomak ba prosesu hodi hala'o prosesu ida nee.
6.     Bayu Undan no Kitan sei maran iha tinan 12 oin mai, no Governu agora gasta liu Rendimentu Sustentável Estimadu husi Fundu Petrolíferu tinan-tinan. Tuir Ita-Boot, oinsá Timor Leste bele sai husi dependénsia ba Petróleu?
Importante liu mak tenke iha boa governasaun, labele iha korrupsaun ba riku-soin povo nian, no ema sira ne’ebé maka hatudu sinál katak nia riku mata tenke hetan investigasaun. Ha’u mós kontra maka’as ba Lei Pensaun Vitalisia,  Lei ne’e demais liu. Atu hasees an husi dependénsia petróleu, Timor-Leste tenke investe maka’as iha rekursu umanus, hasa’e kapasidade setór privadu sira no setór produtivu seluk. Investimentu tenke halo ho planeamentu ne’ebé di’ak.
Intermus ESI 3% depende ba Governu, tanba esplikasaun ba asuntu ne’e mak Bertele-tele (ladún klaru). Ba ha’u ESI 3% la’ós problema, maibé  problema boot mak korrupsaun ba osan mina-rai.
Ekonomia maka ho regra, ekonomia hanesan ida ne’ebé harii metin iha konstituisaun.  Sistema finanseiru ida ne’ebé maka iha ona iha konstituisaun.  Atu halo dezenvolvimentu ekonómiku tenke la’o tuir lei, la’o tuir konstituisaun.  Ekonomia ida ne’ebé tabele hanesan daudauk kona-ba projetu referendum ka projetu seluk maka mosu, nee la di’ak.  Ekonomia ida ne’ebé halo hanesan nee lori ema uitoan de’it maka sai riku natar, ho barak liu sai pasiar nafatin.  Ekonomia ne’ebé la tuir regra, la tuir lei, ekonomia ne’ebé fahe tua de’it,  sei la fó benefísiu.  Osan mina rai ninian sei la kona ita nia rain, maibé sei monu ba ema uitoan ninia liman de’it. Povu maka sai pasiar nafatin.
Tanba nee maka ha’u hateten, katak nudár kandidatu ha’u hakarak atu halo ekonomia ida ne’ebé sustentável.  Ne’ebé atu bele fó rendimentu ba ita nia rai, ba ita nia povu ida nee. Para atu bele ekonomia bele haburas.  La’ós gasta osan mina rai ninian, osan sira nee halai sai hotu. Lei maka loke dalan para atu bele osan nee monu iha povu nia liman.  Ita boot sira hare bainhira ita enxe bee tanke ida maibé ninia okos nee kuak, por mais ita enxe bee, bee ne’e sei sulin sai nafatin. Ekonomia iha Timor-Leste ninia so tenke tanke ida nee, metin, tan ba lei tenke taka ninia kuak iha okos. Halo oinsá ekonomia bele sai, atu kaer metin polítika ne’ebé bele mós kaer metin osan ba ita nia rain. Se lai, hanesan ita hare iha tinan 5 nia laran, ita hare, besik biliaun 5 bele sai tiha ona maibé buka biliaun hirak nia ruin la hetan, nia kulit la hetan.
7.     Saida mak Ita-Boot hanoin Timor-Leste bele halo atu resolve fronteira Maritima ho Australia no Indonesia?
Ha’u sei kontinua halo diskusaun. Diskusaun ne’e mós tenke inklui asuntu peskas nian. Ba problema fronteira maritima ne’e ha’u sei la halo mudansa radikal ida, maibé sei kontinua polítika anterior.
Ha’u hare Australia mak sempre iha problema uitoan ba negosiasaun tanba hakarak atu hetan porsaun boot. Iha sira nia akordu barak liu depende ba negosiasaun polítika la’ós de’it legal. Hanesan fronteira maritima ho Papua Nova Guinea no Nova Zelándia, Australia hetan barak liu.
Ha’u sei garante unidade nasionál no unidade Estadu nian, integridade territóriu nian, independénsia no soberania nasaun nian.
Hanesan ha’u deklara iha Kompromisu eleitorál:  Ha’u sei fó an tomak atu haburas relasaun di’ak ho rai hotu-hotu iha mundu laran, liuliu ita nia visinhus Indonesia no Australia.  Maibé haburas relasoens la’ós bazeadu entrega ita nia direitu ba soberania nasaun nian no kontrole TL nia rikusoin.  Defende ita nia direitu atu dezenvolve ita nia riku soin natural nee mak ha’u sempre defende no sei defende ida nee sempre iha futuru.
8.     PEDN fó Prioridade liu ba setór Petrolíferu duke  agrikultura, indústria ki’ik no setór seluk ne’ebé sustentável. Ita-Boot nia hanoin planu hanesan ne’e bele sustenta Timor Leste iha longu prazu?
Ne’e ita sei araska bainhira depende ba setór petróleu, tenke investe maka’as iha setór produtivu hanesan agrikultura, turizmu no indústria ki’ik sira.
Sira ne’ebé ukun daudaun hakarak fó prioridade boot liu ba setór Petrolíferu duke setór produtivu sira seluk. Sira la iha vizaun naruk ba Timor-Leste, maibé sira la’o iha dalan ho risku boot ba jerasaun oin mai.
Ha’u sei garante ita bele hala’o dezenvolvimentu ida ne’ebé ekilibradu no sustentável.  Dezenvolvimentu sustentável nee signifika katak ita nia osan fundu mina rai tenke uza hodi dezenvolve ita nia povo rasik uluk nana’in, tuir investimentu iha saúde, iha edukasaun no saneamentu báziku. Dezenvolvimentu umanu mak prinsipál.
Timor-Leste bele no tenke sai ezemplu kona-ba kumprimentu Objetivus Dezenvolvimentu Miléniu nian (ODM/MDG). Nu’udar Xefe-de-Estadu, ha’u sei akompaña maka’as programas Governu nian no ha’u sei halo intervensaun, bainhira presiza, iha nivel internu ka internasionál, atu haforsa medidas ne’ebé Governu foti atu hetan Objetivus Dezenvolvimentu Miléniu nian.
9.     Timor Leste investe uitoan de’it ba setór Edukasaun no Saúde kompara ho nasaun seluk. Oinsá Ita-Boot nia hanoin kona ba valoriza no dezenvolve Rekursu Umanu iha Timor?
Atu valoriza rekursu umanus ita tenke kapasita ita nia ema, kapasitasaun ema ne’e nudár investimentu. Daudauk ne’e estadu aloka uitoan, karik ne’e frakeza ministerial, maibé ba ha’u importante maka investe ba foin sae sira, liu-liu ba sira nia edukasaun, hadi’ak universidade tomak, hasa’e kapasidade universidade iha parte peskiza nian atu nune’e iha futuru ita la haruka ona “buruh kasar”/trabalhadores sira ba rai li’ur, maibé haruka jestor sira atu servisu iha rai li’ur.
Investimentu tenke ba saúde no edukasaun. Investimentu tenke ba mekanizmu preventiva liu liu ba saúde komunitária sira la’ós de’it ba ospitál boboot de’it. Hasa’e produsaun aihan rai laran atu hadi’ak saúde komunidade nian.
Ita labele husik ba aban bainrua kestaun espesífika kona-ba saúde no dezenvolvimentu sosiál liuliu asisténsia materno-infantil no redusaun mortalidade no akompañamentu labarik sira nian to’o idade eskolár. Nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u sei buka ajuda governu atu define polítikas no aprova programas sira ne’ebé envolve sosiedade tomak atu respeita direitus inan sira nian no labarik sira nian. Estadu tenke garante direitu labarik sira nian atu hetan ai-han ekilibradu to’o tinan lima, no sosiedade tomak tenke ajuda atu ita-nia labarik sira bele boot ho saúde di’ak. Ho interese nasaun nian no povu ninia futuru mak ha’u sei ezije ida ne’e.
Ha’u sei fó mós atensaun espesiál ba doensas endémikas no infekto-kontajiózas. Ha’u sei ezije hosi órgauns kompetentes Estadu nian no mós hosi sosiedade tomak atu fó liman ba malu atu halo kombate no prevensaun hasoru tuberkuloze, malária, dengue no liuliu, HIV/SIDA.
Hanesan ha’u temi ona, Timor-Leste bele no tenke sai ezemplu kona-ba kumprimentu Objetivus Dezenvolvimentu Miléniu nian (ODM/MDG). Nu’udar Xefe-de-Estadu, ha’u sei akompaña maka’as programas Governu nian no ha’u sei halo intervensaun, bainhira presiza, iha nivel internu ka internasionál, atu haforsa medidas ne’ebé Governu foti atu hetan Objetivus Dezenvolvimentu Miléniu nian.
Ha’u sei fó mós atensaun ba Juventude no Igualdade Jéneru. Nu’udar Xefe-de-Estadu, ha’u sei fó ha’u nia atensaun tomak ba kestaun Juventude no igualdade entre feto no mane sira. Ha’u sei hala’o diálogu beibeik ho sosiedade sivíl no tradisionál no komunitária, ho Juventude no organizasaun feto sira nian, ho konfisaun relijioza ne’ebé de’it no organizasaun defeza direitus umanus nian atu buka hetan solusaun justu no ekilibrada ba problemas sira ne’ebé afeta ita-nia sosiedade.
Ita-nia sosiedade tomak tenke fó atensaun ba kestaun violénsia doméstika no abuzu sexuál, liuliu abuzu sexuál labarik sira nian no pedofilia. Nu’udar Prezidente Repúblika ha’u sei tau interese maka’as ba kestaun sira ne’e no sei halo beibeik diálogu ho sosiedade tomak no instituisoens públikas no privadas, relijiozas no tradisionais, ha’u sei buka mobiliza hotu-hotu atu luta hamutuk atu hamoos tiha buat at sira ne’e iha ita-nia país no iha mundu tomak.
Nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u sei sai faktór estabilidade polítika nian, pás no dezenvolvimentu nian. Ha’u sei halo buat hotu-hotu atu ajuda Governu hala’o dezenvolvimentu sustentável, atu halakon kiak, atu halakon diferensa entre sidade no área rurál sira, atu hamenus diferensa, atu harii oportunidade hanesan ba ema hotu-hotu no atu inklui ema barak liu iha vida sosiál no ekonómika, atu hasa’e kapasidades no, atu haforsa instituisoens atu sira bele funsiona ho normalidade no hakru’uk ba Konstituisaun no Leis ne’ebé vigora iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste.
10. Timor Leste foin hahú Deve husi kreditor Internasionál balun. saida mak Ita-Boot hanoin kona ba asuntu ne’e?
Deve la’ós problema, maibé problema boot husi deve mak jestaun. Kondisaun deve liu-liu nia funan mak importante liu. Funan ne’e fluktuativu ka fixu? Buat seluk mak oinsá atu selu fali, tanba problematiku atu uza osan mina-rai ba selu tusan. Deve tenke uza ba kapitál dezenvolvimentu.
Bainhira ita halo deve importante liu mak setór seluk hanesan agrikultura, peskas, turizmu no seluk tan tenke produtivu ona.
Ba ha’u estadu RDTL la presiza atu halo empréstimu no husik tusan ba futuru jerasaun. Iha halo lae jestaun di’ak ba ita nia osan rasik tanba ida nee to’o atu ita bele hala’o dezenvolvimentu equilibradu no sustentável, hanesan ha’u tatoli ona iha ha’u nia kompromisu eleitorál.
Governu ida ne’ebé iha de’it mandatu fulan tolu loloos la devia husik tusan nune’e ba governu foun. Lolos husik ba governu foun atu implementa ninia programa dezenvolvimentu no governasaun.
Biar nune’e, ha’u hakarak fó obrigadu bot ba rain sira ne’ebé pronto nafatin atu fó tulun finanseiru ba ita atu hala’o ita nia dezenvolvimentu.
11. Karik povo hili kandidatu seluk atu sai Prezidente Repúblika, saida mak Ita-Boot sei halo iha futuru?
Klaru ha’u sei simu rezultadu eleisaun, ha’u sei sai sidadaun ida ne’ebé di’ak, sei servisu ba organizasaun seluk atu kontribui ba estadu. Sidadaun ne’ebé forte signifika tenke konsidera nia futuru.
Ha’u sei la halo golpe, bainhira ha’u sei komandante forsa armada de’it ha’u la halo golpe, sá tan ha’u agora nudár ema sivíl ida. Senhor Mari Alkatiri mós hatene katak durante krize 2006, nudár ema institusionalista ha’u halo defeza ba integridade estadu inklui mós Governu. Ezemplu maka ha’u haruka ha’u nia eskoltu sira atu fó protesaun ba Primeiru Ministru iha altura ne’ebá.
Ha’u sei continua servi ha’u nia povo no ha’u nia estadu hanesan ha’u servi tiha ona iha ha'u nia moris tomak. Ha’u sei uza ha’u nia kapasidades tomak, inklui kapasidade foun ne’ebé ha’u sei hetan nudár jurista atu hametin estadu de direitu demokrátiku iha ita nia rain. Ha’u sei sempre defende povo nee nia dignidade, nia soberania no nia independénsia.

No comments:

Post a Comment